Dvorac baruna Trenka
prva polovica 18.stoljeća

Jedan od najznačajnijih povijesnih objekata u Pakracu  je dvorac baruna Trenka  koji se nažalost dugi niz godina nalazi zapušten i u nezavidnom stanju te čeka svoju konačnu obnovu i revitalizaciju. Požar kojim je nedavno bio zahvaćen nakratko nas je podsjetio na hitnost potrebe obnove ovog objekta koji je zbog svog  povijesnog značaja zaštićeni spomenik kulture.

Radi se o baroknom četverokutnom dvorcu sa otvorenim unutarnjim dvorištem - atrijem. Sagradio ga je poznati vojskovođa barun Franjo Trenk koji je kraće vrijeme bio vlasnik pakračkog vlastelinstva. Po krvi Prus (Nijemac), po rođenju Talijan, po državljanstvu Austrijanac, a po imanjima slavonski velikaš i Hrvat, Franjo barun Trenk je svojih 38 godina života burno proživio. Dva puta je bio osuđen na smrt i oba puta je to izbjegao, četrnaest puta je bio ranjen u nasljednom ratu boreći se za kraljicu Mariju Tereziju, izašao je 102 puta na dvoboj, a pričalo se da je sa svojima pandurima zarobio ili pobio oko 10.000 Francuza, Prusa i Bavaraca. Zbog svoje nepromišljene tvrdoglavosti, naglosti i silovitosti, ali i osobnog dostojanstva, krajem 1747. osuđen je na doživotnu tamnicu u Spielbergu kod Brna (Moravska) gdje je i umro 4.listopada 1749. 

Vojna jedinica pod njegovim zapovjedništvom bila je poznata pod imenom Trenkovi panduri. Bila je to vojska sastavljena najprije od dobrovoljaca iz redova pomilovanih slavonskih hajduka, a kasnije i na silu zavojačenih slavonskih kmetova. Trenkovi panduri isticali su se hrabrošću, ali i nedisciplinom, nasiljem i pljačkom. Privlačili su pozornost svojom odjećom. Bili su obučeni na "turski način": crvena kapa, crvena kabanica s kapucinom, modre hlače, a pod vratom crvena marama. Od tada hrvatski vojnici često nose crvenu maramu po europskim ratištima iz koje se razvila kravata, nazvana po Hrvatima (lat. Croata) koji su je prvi nosili. Sjajne vojne uspjehe imao je Trenk sa svojih 1000-3000 pandura u Šleskoj (1741.-4172.), Bavarskoj (1742.-1743.), Bavarskoj i Češkoj (1744.-1745.) i Nizozemskoj (1746.)  U Slavoniji je posjedovao nekoliko velikih vlastelinstava: Brestovac, Pakrac, Pleternicu i Veliku u Požeškoj županiji. Pouzdano znamo kako je barun Trenk novačio veliki broj svojih pandura upravo sa pakračkog  vlastelinstva.

Iako, ne znamo točnu godinu gradnje njegovog  dvorca u Pakracu uspoređujući ga sa dvorcima tog doba te gotovo identičnim dvorcem koji je Trenk sagradio u Pleternici, sigurno je da se radi o prvoj polovici 18.stoljeća. Ova prostrana jednokatnica služila je kao dvorac ali i vojarna, prvo za Trenkove pandure, a kasnije i vojnu posadu koja je iseljena iz stare pakračke utvrde 1750.

Nakon vojarne u Trenkovom dvorcu  bila je smještena Bolnica koja je tu djelovala sve do izgradnje nove Javne Zemaljske bolnice na  južnom dijelu grada. Nakon bolnice zgrada će dugi niz godina biti školska ustanova te  će ovdje djelovati i poznata Učiteljska škola.

Danas je nažalost zgrada napuštena ali postoje određeni planovi obnove i revitalizacije od strane Grada Pakraca koji bi kroz novu funkciju dali novi sjaj ovom starom i značajnom povijesnom zdanju.

 

                      

                                                      Barun Franjo Trenk

 

 

                                         

                                                              Trenkov pandur

                                        Trenkov dvorac, Pakrac, stara razglednica

 

     

                                                    Trenkov dvorac, Pakrac

 

 

 

 

 

 

Kontaktirajte nas

Vaše ime i prezime:

Vaši kontakt podatci:

Vaša poruka:

Mapa weba