Gotička crkva u Tornju
srednji vijek, 15.st.

 

 

Srednjovjekovna gotička crkva nedaleko od sela Toranj kod Pakraca spomenik je hrvatske kulturne baštine najviše kategorije.Nepoznanica je kome je crkva izvorno bila posvećena, a danas nosi titular sv. Pantelejmona koji je dobila u postturskom razdoblju.

Riječ je o autentičnoj gotičkoj crkvi koja pripada građevinama centralnog tipa.

Tlocrt je pravilan trolist kojem se može opisati, ali i upisati kružnica s istostraničnim trokutom te nas navodi na pretpostavku o mogućem izvornom titularu crkve sv.Trojstva.

Svod, koji nažalost nije sačuvan u cijelosti, odlikuje se originalnošću i razlikuje se od uobičajenih svodova u gotičkoj arhitekturi.Sastojao se od tri polukupole poduprte s tri rebra koja su naslonjena na tri tzv. službe, odnosno polustupa. Spoj službi i rebara premošćen je direktnim usijecanjem bez kapitela što je nedvojbeni pokazatelj kasnogotičkog oblikovanja crkve.Prema načinu gradnje i oblikovanja nastanak crkve moguće je smjestiti u 15. stoljeće,a posebnost načina gradnje čini je jedinstvenom u Hrvatskoj ali i cijeloj Srednjoj Europi.

Nažalost, njezin graditelj nam je nepoznat. Pretpostavlja se da su ovakvu monumentalnu građevinu mogli sagraditi samo feudalci, moguće mađarski plemići Tetenji koji su vladali ovim krajem sve do dolaska Turaka sredinom 16.st.

Nakon provale Turaka na ove prostore, cjelokupno katoličko stanovništvo nestaje i crkva ostaje napuštena. Moguće je da je korištena za izviđanje i stražu zbog svog istaknutog položaja. Naime, ovaj prostor bio je prva linija turske obrane jer je zapadno postojao pojas „ničije zemlje“, a nakon njega područje Vojne krajine. Pretpostavlja se da je selo Toranj dobilo ime upravo po ovoj  crkvi koja izdaleka zaista sliči tornju.

Nakon oslobođenja od Turaka crkva je napuštena,1757. dodijeljena pravoslavnoj crkvi i posvećena sv. Pantelejmonu. Srpska pravoslavna crkva koristi je za bogoslužje sve do 1931. kada biva napuštena i započinje njeno sustavno propadanje.

Radovi na obnovi crkve započeli su 1990. godine, a završeni su nakon Domovinskog rata.

Nažalost, njena udaljenost dovela je do toga da je iako obnovljena prepuštena nebrizi i zarasla u gustu vegetaciju koja je počela prijetiti samoj crkvi.

Stoga je Povijesno društvo Pakrac – Lipik 2009. godine samoinicijativno preuzelo brigu o uređenju okoliša.2010. godine, zahvaljujući sredstvima Zaklade Slagalica i dobrovoljnim radom članova i prijatelja društva, izveden je projekt uređenja okoliša crkve: postavljene su drvene klupe, uređen je prilazni put te je crkva pravilno označena.

Vjerujemo kako će zahvaljujući tome crkva vrlo brzo postati odredište brojnih posjetitelja i izletnika koji će se na pravi način moći upoznati s ovim biserom srednjovjekovnog hrvatskog graditeljstva

 

 

                                                           

   

      

 

     

      

 

 

Kontaktirajte nas

Vaše ime i prezime:

Vaši kontakt podatci:

Vaša poruka:

Mapa weba